U ovom članku
- Važniji od duljine instrumenta su tonovi do kojih može dosegnuti
- Zašto je rekonstrukcija bila potrebna?
- Baset-klarinet koji je izabrala Sabine Meyer
- Najlakši način da doista pronađete duboke tonove
- U 2. stavu prije registra čuje se dah
- Kada se isto djelo ponovno otvori na drugom instrumentu
- Pri prvom susretu s baset-klarinetom
Kratak odgovor
Sabine Meyer snimila je Koncert za klarinet K.622 skladatelja Mozarta na baset-klarinetu, čiji se duboki registar proteže niže od opsega običnog klarineta u A. Djelo se izvodi i u rekonstruiranoj verziji za baset-klarinet i u tradicionalnoj verziji za klarinet; u rekonstrukciji se melodija nastavlja do nižih tonova. Razlika nije u tome koja je boja zvuka bolja, nego koliki put melodija može prijeći od visokog prema dubokom tonu u jednom luku.
Tri ključa za slušanje dubokih tonova
- K.622 se proučava i izvodi i u rekonstruiranoj verziji za baset-klarinet i u tradicionalnoj verziji prilagođenoj običnom klarinetu.
- Prošireni duboki registar baset-klarineta omogućuje da se kraj melodije nastavi prema dolje umjesto da bude premješten prema gore.
- Na snimci Sabine Meyer možete slušati boju i dah u trenucima brzog prelaska iz visokog u duboki registar i obratno.
Detaljnije
Važniji od duljine instrumenta su tonovi do kojih može dosegnuti
Baset-klarinet ima dulju cijev od običnog klarineta i dodatne klapne za dublje tonove. Nije isti instrument kao basetni rog, premda su im nazivi slični. Za slušanje K.622 nije presudno pamtiti klasifikaciju instrumenata, nego čuti da se melodija može spustiti niže nego što očekujemo.
Duboki ton ne služi samo dojmu „tamnije“ boje. Kada se rečenica koja počinje visoko može nastaviti u dubinu bez promjene smjera nasred puta, mijenja se sama gramatika melodije. Nastaje širina nalik osobi koja istu rečenicu izgovara prelazeći iz visokoga u duboki glas.
Zašto je rekonstrukcija bila potrebna?
Budući da autografska partitura skladatelja Mozarta nije sačuvana, rekonstrukcija za baset-klarinet napravljena je na temelju ranih tiskanih izvora, sačuvane skice K.621b, građe instrumenta i melodijskih sličnosti. Rekonstruirana i tradicionalna verzija prenose se kao zasebne partiture.
Zato je točnije govoriti o verziji koja na temelju sačuvanih dokaza najuvjerljivije rekonstruira duboki registar nego tvrditi da je „original savršeno vraćen“. I tradicionalna verzija ima dugu povijest izvedbe, a dvije partiture nude različita zvučna tumačenja.
Baset-klarinet koji je izabrala Sabine Meyer
Sabine Meyer svirala je ovaj koncert na baset-klarinetu s proširenim dubokim registrom. Pratila ju je Staatskapelle Dresden pod ravnanjem Hansa Vonka.
Dok slušate izvedbu Sabine Meyer, nemojte pokušavati označiti svaki duboki ton. Najprije oslušnite koliko je gladak prijelaz između visokog i dubokog registra. Zatim usporedite isti odlomak u verziji za običan klarinet; tako možete procijeniti kako široki opseg baset-klarineta mijenja smjer melodije.
Najlakši način da doista pronađete duboke tonove
U 1. stavku oslušnite rečenicu u kojoj se solist nakon brzog pokreta iznenada spusti. U tradicionalnoj verziji dionica koja se zbog opsega instrumenta premješta prema gore u rekonstrukciji zadržava silazni smjer. Razlika se najjasnije čuje ako isti odlomak kratko i naizmjenično pustite u dvjema verzijama.
I u rondu 3. stavka, između povrataka vedre teme, javljaju se mjesta na kojima solist široko prelazi iz visokog u duboki registar. Umjesto da teško naglašavate samo duboke tonove, slušajte povezuju li se gornji i donji registar kao dio istoga daha; tako ćete bolje osjetiti velik opseg instrumenta.
U 2. stavu prije registra čuje se dah
2. stav K.622 je Adagio i nalazi se i u rekonstruiranoj i u tradicionalnoj verziji. U sporom stavu, prije iznenađenja dubokih tonova, u središtu su duga melodija i odmor na kraju rečenice.
Kada klarinet izgovori jednu rečenicu, orkestar kratko odgovori. Pratite li gdje se udahne, čut ćete da zvuk instrumenta ne nastaje i ne nestaje naglo, nego je povezan strujanjem zraka. Duboki tonovi baset-klarineta zvuče najprirodnije kada su smješteni unutar toga dugog daha.
Kada se isto djelo ponovno otvori na drugom instrumentu
Priče o verzijama i instrumentima nisu prepreka koja klasičnu glazbu čini teškom, nego razlog da poznato djelo ponovno slušamo. Možda vam je draža verzija za običan klarinet ili vam više odgovara duboka linija baset-klarineta. Važno je uživati u tome da stvarnim zvukom potvrdite razliku među njima.
Klasične priče restorana Mahina Vegan Table ne nameću točan odgovor, već ostavljaju pitanje za sljedeće slušanje. Zajedno ćemo tražiti nove razlike u poznatim djelima, poput trenutka kada jedan duboki ton promijeni težinu i smjer cijele melodije.
Pri prvom susretu s baset-klarinetom
- Jesu li baset-klarinet i basetni rog isti instrument?
- Nisu. Oba su povezana s dubokim registrom, ali imaju različitu građu, ugodbu i način uporabe.
- Je li sačuvana autografska partitura koncerta skladatelja Mozarta?
- Potpuna autografska partitura K.622 nije sačuvana. Današnja rekonstrukcija utemeljena je na ranim izvorima i povezanim skicama.
- Je li verzija za običan klarinet pogrešna?
- Nije. Tradicionalna verzija dugo se izvodi, a danas stoji uz rekonstruiranu.
- Kako se razlika najlakše čuje?
- Uzastopno slušajte isti odlomak istoga stavka u verziji za običan klarinet i za baset-klarinet pa usporedite premješta li se kraj melodije prema gore ili se nastavlja spuštati.
Možete provjeriti aktualni prostor i informacije za posjet restoranu Mahina Vegan Table.
Pogledajte informacije za posjet restoranu Mahina Vegan Table
