U ovom članku
- Scenska glazba koja je započela Ibsenovim pismom
- Počinje u Africi, a ne u norveškoj šumi
- Prvu melodiju naizmjenično osvjetljavaju flauta i oboa
- Osjećaj izlaska Sunca nastaje iz ansambla koji postupno raste
- Scenska glazba i svita imaju drugačiji redoslijed slušanja
- Vjerujte naslovu, a zatim slušajte i izvan njega
- Četiri pitanja za razumijevanje krajobraza „Jutarnjeg raspoloženja“
Kratak odgovor
„Jutarnje raspoloženje“ scenska je glazba koju je Grieg napisao za Ibsenovu dramu „Peer Gynt“ i služi kao predigra afričkoj sceni na početku 4. čina. Danas lako priziva sjevernjačku šumu ili mirno seosko jutro, ali izvorno je mjesto u drami Afrika. Osjećaj „jutra“ u glazbi manje ovisi o jednom točno određenom krajoliku, a više o procesu u kojem flauta i oboa razmjenjuju kratku melodiju dok se broj instrumenata i registar postupno šire od tihe polazne točke.
Tri traga koja povezuju naslov i izvornu scenu
- „Jutarnje raspoloženje“ nije nastalo kao samostalna slika krajolika, nego kao scenska glazba za početak 4. čina drame „Peer Gynt“.
- Izvorna pozadina drame je Afrika i nema osnove da se ograniči samo na krajobraz skladateljeve Norveške.
- Flauta i oboa naizmjenično preuzimaju melodiju, a orkestar se postupno širi i stvara dojam svjetlosti koja se razlijeva.
Detaljnije
Scenska glazba koja je započela Ibsenovim pismom
Ibsen je u siječnju (1. mjesecu) 1874. zamolio Griega da napiše glazbu za njegovu dramsku poemu „Peer Gynt“, a djelo je praizvedeno u kazalištu u Kristianiji u veljači (2. mjesecu) 1876. „Jutarnje raspoloženje“ dio je te scenske glazbe, Op.23.
Kada je poslije postala općepoznata kao koncertna suita, skladba se mogla slušati kao samostalno djelo i bez poznavanja radnje. Poznavanje pozadine ne ograničava maštu, nego previše poznatoj melodiji otvara još jedna vrata.
Počinje u Africi, a ne u norveškoj šumi
„Jutarnje raspoloženje“ otvara 4. čin drame smješten u Africi. Dok slušate samo suitu, možete zamisliti sjevernjački krajolik, ali ne možete ga nazvati izvornim mjestom u drami.
Mora li se onda u glazbi čuti pustinja? Sam zvuk ne može odrediti jedan konkretan regionalni krajobraz. Stvarno dramsko mjesto i slika koju zamišlja slušatelj mogu se razlikovati, a upravo je taj razmak dio uživanja u instrumentalnoj glazbi.
Prvu melodiju naizmjenično osvjetljavaju flauta i oboa
U uvodu flauta tiho započinje melodiju, a oboa je preuzima drugom bojom. Kada isti oblik rečenice izgovori drugi instrument, mijenjaju se svjetlina i tekstura. Nakon laganog, otvorenog zvuka flaute dolazi nešto sabijenija boja oboe i krajobraz dobiva dubinu.
Prvi put pratite samo melodiju, drugi put oslušnite mjesto na kojem se instrument mijenja, a treći put duge akorde ispod nje. Izmjena melodije i trajanje pozadine zajedno stvaraju protok vremena.
Osjećaj izlaska Sunca nastaje iz ansambla koji postupno raste
Djelo ne objavljuje jutro svijetlim limenim puhačima i velikom jačinom od samog početka. Kreće tiho i s malo instrumenata, a zatim se registar i broj izvođača šire i ista melodija vraća u bogatijem ansamblu. Slušatelj tu akumulaciju može doživjeti kao širenje svjetlosti.
Odgovor na pitanje „čuje li se doista jutro“ istodobno je da i ne. Dojam doba dana uvjerljivo nastaje iz skladateljski oblikovanih promjena glasnoće, registra i instrumenata, ali konkretan krajolik dodaju sjećanje i kultura slušatelja. Glazba nije fizička snimka jutra, nego struktura koja ga priziva u mašti.
Scenska glazba i svita imaju drugačiji redoslijed slušanja
„Peer Gynt“ sadrži glazbu za prizore kao što su „Jutarnje raspoloženje“, „Åseina smrt“, „Solveigina pjesma“ i „U dvorani gorskoga kralja“. U drami se pojavljuju prema tijeku radnje, dok su u koncertnoj suiti grupirane novim redoslijedom radi kontrasta.
Možete najprije slušati samo „Jutarnje raspoloženje“. Ako nakon njega čujete „Åseinu smrt“ i „U dvorani gorskoga kralja“, uočit ćete koliko različito Grieg istim orkestrom stvara mir, tugu i strah.
Vjerujte naslovu, a zatim slušajte i izvan njega
Naslov je pristupačan ulaz za početnika u klasičnoj glazbi, ali ne nameće jedinu scenu. Afrika iz izvorne drame, raširena slika sjeverne Europe i neko jutro iz osobnog sjećanja mogu istodobno postojati u istoj melodiji.
Mahina Vegan Table pušta klasičnu glazbu u blagovaonskom prostoru, a časopis zajedno predstavlja izvorni kontekst poznatog naslova i stvarno kretanje instrumenata. Nastavljamo priče za dublje slušanje kako biste, gdje god sretnete melodiju, prepoznali izmjenu flaute i oboe.
Četiri pitanja za razumijevanje krajobraza „Jutarnjeg raspoloženja“
- Je li izvorna pozadina „Jutarnjeg raspoloženja“ Norveška?
- Izvorni 4. čin drame „Peer Gynt“ smješten je u Afriku. Ipak, dok djelo slušate samostalno, sasvim je prirodno zamisliti drugi jutarnji krajolik.
- Tko prvi svira temu?
- U uvodu temu započinje flauta, a kao važan element čuje se njezina izmjena s oboom.
- Koja je po redu skladba „Jutarnje raspoloženje“ u Sviti br. 1 iz djela „Peer Gynt“?
- To je prva skladba koncertne Svite br. 1, Op.46.
- Hoće li zvučati kao jutro ako ne znam naslov?
- Ovisi o slušatelju. Struktura koja počinje tiho, a zatim širi registar i broj instrumenata može stvoriti osjećaj razlijevanja svjetlosti, ali konkretna slika ovisi o sjećanju slušatelja.
Provjerite aktualne informacije za posjet i prostor restorana Mahina Vegan Table.
Pogledajte informacije za posjet restoranu Mahina Vegan Table
